Bayer Veterina AnimalHealth / Farmske životinje / Pčele / Uzgoj pčela i apikultura

Uzgoj pčela i apikultura

Slika 1: Košnica s nepokretnim saćem

Košnica

Za razliku od slamnatih košnica (takozvanih košnica pletara- košnica s nepokretnim saćem), koje su uzgajivači pčela koristili u prošlosti (slika 1), moderne košnice sadrže odjeljke za med koji su umjetno odvojeni od gnijezda uz pomoć mreže kako bi bilo lakše ukloniti med - košnice s pokretnim saćem (slika 2). Danas se koriste takozvane nastavljače (slika 3), koje se sastoje od neučvršćenih dijelova (kutija) i mogu se po potrebi slagati jedna na drugu kao kocke za slaganje.

Slika 2: Košnica s pokretnim saćem Slika 3: Nastavljače

Slika 4: Pčelarska oprema

U košnice se umeću mali okviri s pregradama u sredini kako bi pčele u njima mogle graditi svoje saće. Pregrade napravljene od voska pokazale su se najpraktičnijima za pčelare zato što posao čine lakšim, štede energiju pčela i utječu na veličinu ćelija u saću (u svrhu reduciranja broja trutova). Opremu pčelara također sačinjavaju zaštitna odjeća (kapa, veo i rukavice), alat za košnicu i podizač okvira, te dimilica za smirivanje pčela ( slika 4).

Slika 5: Koloniju sačinjavaju matica, radilice i trutovi

Pčelinja zajednica

Kolonija se sastoji od tri vrste pčela medarica: matice, radilica i trutova. Zimi se kolonija sastoji od jedne matice i približno 10.000 radilica. Ljeti nalazimo maticu, 20.000 do 40.000 radilica i približno 300 do 3.000 trutova (slika 5).

Slika 6: Matica polaže jajašca

Matica je najveća od svih pčela. Ona svakodnevno liježe do 2.000 jajašaca i živi do pet godina .(slika 6)

Slika 7: Roj pčela

Matice lete samo u dvije prigode: kao vrlo mlade u razdoblju parenja i kasnije, kad izlijeću s rojem. Matica uz pomoć osjeta njuha kontrolira sve što se događa u košnici. Ako koncentracija feromona kraljice padne zbog veličine kolonije ili njene bolesti, tada će radilice podići novu kraljicu koja će oformiti novu koloniju (slika 7) ili zamijeniti postojeću kraljicu (tiha izmjena).

Slika 8: Radilica

Radilice su najmanje od tri vrste pčela unutar kolonije (slika 8), a imaju i najkraći životni vijek. Radi se o ženkama koje imaju jajnike, ali ne liježu jajašca. One vrše čišćenje (od 1. do 3. dana života), brinu se o leglu (od 4. do 10. dana), grade saće, čuvaju ulaz u košnicu (od 11. do 20. dana) i sakupljaju med i pelud (od 21. do 40. dana).

Slika 9: Trut

Trutovi su mužjaci, deblji su i veći od radilica (slika 9). Najčešće ne prežive tijekom zime. Rađaju se tijekom aktivne sezone kolonije - kada cvijeće cvate, pčele sakupljaju hranu, a matica leti izvan košnice kako bi se parila. Njihova je uloga upravo pariti se s kraljicom. Na kraju sezone parenja, u srpnju i kolovozu, radilice ih uništavaju, što se još naziva i ''pokolj trutova''

Slika 10: Razvoj pčele

Razvoj pčela

Razvoj pčela iz jajašca do odrasle jedinke traje 16 dana za maticu, 21 dan za radilicu i 24 dana za truta. Nakon tri dana iz jajašca se pojavljuje ličinka (slika 10 ) koja se zatim razvija iz stadija prepupe u stadij propupe.

Početkom 10. dana saće se zapečaćuje, ličinka se uprede, postaje kukuljica i konačno se preobrazi u odraslu pčelu koja progrize poklopac stanice saća iz kojeg izlazi.

Slika 11: Spolni sustav pčela

Anatomija pčela

Specifičnost pčelinjeg probavnog sustava čini medni mjehur, koji je poput ptičje voljke, a služi za skladištenje i fermentaciju nektara. Malpigijska tjelešca preuzimaju ulogu bubrega time što vrše filtriranje hemolimfe. Pčele imaju otvoren sustav krvnih žila s leđnom žilom kucavicom i dodatnim srcem. Kisik se ne prenosi stanicama već je distribuiran osmozom. Imunološki sustav pčela je nespecifičan (fagocitoza) čime je cijepljenje, primjerice, u potpunosti onemogućeno. Pčele dišu na 10 pari odušaka raspoređenih postrance na kolutićima prsiju i zatka. Disanje se vrši pasivnom ventilacijom dušnika uz pomoć odušaka koji mogu biti otvoreni ili zatvoreni.

U trenutku kada se matica izlegne ona nije u potpunosti razvijena. Tek 3. do 5. dana nakon izlijeganja matica izlazi iz košnice na prvi orijentacijski let kako bi proučila okoliš. Nakon još 3 do 5 dana ona leti na svoje prvo parenje koje se odvija na visini od približno 10 metara. Od 100 milijuna spermija koji tijekom parenja ulaze u vaginu matice, šest milijuna je upumpano u sjemensku vrećicu, gdje bivaju pohranjeni (slika 11).

Slika 12: Parenje pčela

Sjemenska vrećica je okružena dušnicima kako bi zadržala hladnoću. Testisi truta sastoje se od sjemenih cjevčica u kojima se stvara do jedanaest milijuna spermija. Organ za parenje kod pčela razlikuje se u odnosu na ostale kukce. Penis je u većoj mjeri zakržljao, a umjesto njega ejakulaciju vrši endofalus koji je povučen u unutrašnjost abdomena. Nakon ejakulacije trut ugiba. (slika 12).

Razmnožavanje pčela

S obzirom da je vrlo teško kontrolirati parenje pčela (visina od deset metara, više trutova) bilo je neophodno razviti metode umjetne oplodnje još prije no što je postalo moguće uzgajati pčele. Pčele se pare zimi, zbog očvrsnulosti, snažne populacije, pitomosti, oslabljenog nagona za rojenjem, otpornosti na bolesti i dobre proizvodnje meda. Sedam do deset dobro uhranjenih, spolno zrelih trutova potrebno je kako bi osjemenili kraljicu. Svakom ejakulacijom dobije se kapljica sperme (1.7 μl) koja se potom uvuče u pipetu. Kraljica stara 5 do 10 dana se uspava, a potom se uz pomoć pipete oplodi s mješavinom sperme.


Popis veterinara
Veličina fonta
- 1 2 3 + Veličina fonta

klik za prilagodbu

Pretraga
Advantix
Foresto

http://www.bayer-veterina.hr/scripts/pages/hr/farmske_zivotinje/pcele/uzgoj_pcela_i_apikultura/index.php Copyright © Bayer d.o.o. Hrvatska